NutritionRotacija ugljenih hidrata ili kontinuirana dijeta za gubitak masti i performanseRotacija ugljenih hidrata postiže sličan ukupan gubitak masnog tkiva kao i kontinuirana restrikcija kalorija kada su energetski deficiti izjednačeni. Kod osoba koje treniraju sa opterećenjem, strukturirani višednevni refeed ugljenim hidratima pomaže u očuvanju bezmasne mase i bazalnog metabolizma, ali periodizacija ugljenih hidrata ne poboljšava dosledno takmičarske performanse.
NutritionKoliko brzo treba dobijati na težini u fazi mase?Umereni kalorijski suficit od oko 5% iznad nivoa održavanja (oko 350 do 480 kcal dnevno) maksimizuje hipertrofiju mišića uz minimalno taloženje masti kod srednje iskusnih vežbača. Brže dobijanje na težini usled većeg suficita prvenstveno povećava telesne masti, a ne skeletno mišićno tkivo.
NutritionVisok unos natrijuma kod sportista: krvni pritisak i performanseHronično visok unos natrijuma putem ishrane može narušiti funkciju endotela, povećati krvni pritisak tokom vežbanja i podići rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kod fizički aktivnih osoba. Iako ciljano punjenje natrijumom pre treninga može privremeno povećati volumen plazme za duge napore na toploti, hronični višak ne pruža nikakve prednosti u performansama u odnosu na unos po želji.
NutritionTajming i raspodela proteina tokom definicije: da li je raspored obroka važan?Tokom kalorijskog deficita, ukupan dnevni unos proteina i progresivni trening snage daleko su važniji za očuvanje mišićne mase od učestalosti ili raspodele obroka. Iako ravnomerno raspoređivanje proteina na svaka tri do četiri sata maksimizuje akutnu sintezu mišićnih proteina u laboratorijskim uslovima, dugoročna ispitivanja pokazuju da ravnomerni i neravnomerni obrasci ishrane podjednako dobro čuvaju mišićnu masu kada je ukupan dnevni unos proteina isti.
NutritionUgljeni hidrati ili masti u kalorijskom suficitu: Da li izvor makronutrijenata utiče na rast mišića?Kada su kalorije i proteini izjednačeni, ostvarivanje kalorijskog suficita prvenstveno iz ugljenih hidrata u poređenju sa mastima iz ishrane dovodi do sličnog prirasta mišića i masti. Iako ugljeni hidrati pružaju manje energetske prednosti i podržavaju performanse na treningu, višak kalorija iz bilo kog izvora dovešće do nakupljanja masti ako je suficit prevelik.
NutritionUnos masti u ishrani za hormonsko zdravlje i telesnu rekompozicijuNaučni dokazi preporučuju unos 20% do 35% ukupnih dnevnih kalorija iz masti, ili približno 0,5 do 1,0 g/kg dnevno, radi očuvanja testosterona, estrogena i opšteg endokrinog zdravlja tokom telesne rekompozicije. Pad ispod 20% energetskog unosa suprimira androgene i reproduktivne hormone, mada se kratkotrajna smanjenja na 10% do 25% ponekad koriste tokom takmičarskih priprema u bodi-bildingu kako bi se dao prioritet visokom unosu proteina i ugljenih hidrata.
NutritionIshrana velikog volumena ili kontrola porcija: Šta bolje kontroliše glad?Ishrana niske energetske gustine i velikog volumena smanjuje dnevni unos kalorija i suzbija glad efikasnije od standardnog ograničavanja porcija, koristeći rastezanje želuca i veću masu hrane. Iako fizički volumen pruža snažnu trenutnu sitost, dugoročna sitost i pridržavanje ishrani i dalje zavise od adekvatnog unosa dijetetskih vlakana i proteina.
NutritionUnos proteina u kalorijskom suficitu: Rast mišića naspram masnih naslagaPovećanje unosa proteina do 1,6–2,2 g/kg/dan tokom kalorijskog suficita maksimizuje dobitak mišića u odnosu na masno tkivo kada se kombinuje sa treningom snage. Unos proteina iznad ovog praga ne ubrzava dodatno rast mišića, mada veoma visok unos može pomoći u ublažavanju nakupljanja masti.
NutritionProteini u danima odmora: Treba li unos ostati visok?Sinteza mišićnih proteina i osetljivost na aminokiseline ostaju povišeni 24 do 48 sati nakon treninga snage, zbog čega je neophodno održavati visok dnevni unos proteina i u danima odmora radi oporavka i rasta mišića. Ukupan dnevni unos proteina od oko 1,6 g/kg/dan raspoređen kroz redovne obroke primarni je pokretač adaptacije, dok proteinski suplementi u danima odmora služe isključivo kao praktično sredstvo za dostizanje tog dnevnog cilja.
NutritionTajming ugljenih hidrata naspram dnevnog unosa za trening i mišićni rastUkupan dnevni unos energije i proteina određuje mišićnu hipertrofiju, pri čemu tajming ugljenih hidrata ne pruža direktnu dodatnu korist za rast mišića. Ipak, unos ugljenih hidrata oko treninga poboljšava performanse tokom sesija koje traju duže od 45 minuta, prelaze 10 serija po mišićnoj grupi ili slede nakon produženog perioda gladovanja.
NutritionUgljeni hidrati ili masti pri povratku na kalorije održavanjaDavanje prednosti ugljenim hidratima u odnosu na masti pri povratku na kalorije održavanja ubrzava resintezu glikogena, normalizuje potisnute nivoe tiroidnog hormona (T3) i stimuliše leptin. Međutim, ovaj priliv ugljenih hidrata izaziva brz, prolazan porast telesne mase na vagi od 1 do 2 kilograma jer rezerve glikogena vezuju intracelularnu vodu.
NutritionBiljni naspram mlečnih proteina za sintezu mišićnih proteinaMešavine biljnih proteina i obogaćeni izolati mogu parirati mlečnim proteinima u stimulaciji sinteze mišićnih proteina i dugoročnom povećanju snage i mišićne mase. Da bi se postigao jednak anabolički efekat, biljni izvori zahtevaju veće doze po obroku, strateško kombinovanje komplementarnih aminokiselinskih profila ili dodavanje leucina, posebno kod starijih osoba.
NutritionVeličina kalorijskog suficita: Koliko je potrebno za rast mišića?Umereni energetski suficit od približno 5% do 15% iznad nivoa održavanja podržava mišićnu hipertrofiju uz minimiziranje prekomernog nakupljanja telesnih masti. Veliki kalorijski suficiti ne povećavaju značajno sintezu mišićnih proteina niti dobitke u čistoj masi u poređenju sa umerenim unosom, ali dosledno ubrzavaju taloženje masti.
NutritionMinimalan unos masti u kalorijskom deficitu za vežbačeTokom kalorijskog deficita, unos masti u ishrani generalno ne bi trebalo da padne ispod 15% do 20% ukupnih kalorija (oko 0,5 g/kg/dan) kako bi se izbeglo potiskivanje testosterona i drugih androgena. Ipak, dubina samog kalorijskog deficita i niska dostupnost energije često narušavaju hormone i snagu znatno teže nego sama restrikcija masti.
Nutrition„Reverse dieting“ ili direktan povratak na kalorije za održavanje nakon definicijeKontrolisani naučni dokazi pokazuju da postepeni „reverse dieting“ ne ublažava ponovno dobijanje kilograma, ne pospešuje metabolički oporavak niti poboljšava efikasnost povećanja mase u poređenju sa momentalnim povratkom na kalorije za održavanje. Iako postepeno povećanje kalorijskog unosa ublažava nagle početne promene u nivou vode i glikogena, ono produžava energetski deficit i pojačava osećaj gladi u ranoj fazi nakon dijete.
NutritionKoliko proteina po obroku podstiče rast mišića?Aktuelni dokazi ukazuju na to da je za maksimizaciju sinteze mišićnih proteina neophodno dostići prag po obroku od približno 0,25 g/kg visokokvalitetnih proteina (što obezbeđuje 2–3 g leucina) kod mlađih odraslih osoba, odnosno preko 0,40 g/kg kod starije populacije. Ravnomerna raspodela dnevnog unosa proteina na 3 do 5 obroka koji dostižu ovaj prag podržava optimalnu anaboličku signalizaciju, dok veće pojedinačne doze produžavaju trajanje postprandijalnog anaboličkog prozora.