🌐 Srpski
EnglishالعربيةБългарскиবাংলাBosanskiČeštinaDanskDeutschΕλληνικάEspañol (España)Español (Latinoamérica)EestiSuomiFilipinoFrançaisहिन्दीHrvatskiMagyarBahasa IndonesiaItaliano日本語한국어LietuviųLatviešuМакедонскиBahasa MelayuNorsk bokmålNederlandsPolskiPortuguês (Brasil)Português (Portugal)RomânăРусскийSlovenčinaSlovenščinaShqipSrpskiSvenskaไทยTürkçeУкраїнськаاردوTiếng Việt简体中文繁體中文
Nutrition

Ugljeni hidrati ili masti pri povratku na kalorije održavanja

Davanje prednosti ugljenim hidratima u odnosu na masti pri povratku na kalorije održavanja ubrzava resintezu glikogena, normalizuje potisnute nivoe tiroidnog hormona (T3) i stimuliše leptin. Međutim, ovaj priliv ugljenih hidrata izaziva brz, prolazan porast telesne mase na vagi od 1 do 2 kilograma jer rezerve glikogena vezuju intracelularnu vodu.

Poslednje ažuriranje: 2026-09-24

Povratak na kalorije održavanja nakon kalorijskog deficita korišćenjem ugljenih hidrata umesto dijetetskih masti ubrzava hormonski oporavak i popunu glikogena, ali izaziva trenutan, prolazan porast telesne mase na vagi [2, 3, 13]. Iako unos ugljenih hidrata jedinstveno normalizuje potisnute tiroidne hormone i podiže leptin, on takođe vezuje intracelularnu vodu kako se rezerve glikogena popunjavaju, što dovodi do brzih fluktuacija u bezmasnoj masi, a ne do povećanja masnog tkiva [3, 5, 7, 13].

Endokrini i metabolički oporavak

Dugotrajno ograničenje energetskog unosa i prateći gubitak telesnih masti pokreću kaskadu hormonskih adaptacija: nivo cirkulišućeg leptina, aktivnog tiroidnog hormona (trijodtironin ili T3), testosterona i osetljivost na insulin opadaju, dok grelin i kortizol rastu [2]. Ove endokrine promene usporavaju potrošnju energije u mirovanju i podstiču glad [2].

Ugljeni hidrati ispoljavaju specifičan fiziološki efekat na ove endokrine markere u poređenju sa mastima iz ishrane:

  • Regulacija tiroidnih hormona: Kalorijska restrikcija potiskuje aktivni T3 i podiže reverzni T3 (rT3), istovremeno otupljujući odgovor hipofiznog tireotropina na tireotropin-oslobađajući hormon (TRH) [5]. Već samo 50 grama (200 kcal) ugljenih hidrata dnevno može preokrenuti ove promene u T3 i rT3 izazvane gladovanjem, pri čemu glukoza i fruktoza efikasno podižu koncentraciju T3 [5]. Nasuprot tome, ponovno hranjenje izokalorijskim količinama masti i proteina ne uspeva da normalizuje nivoe T3 u serumu [5].
  • Lučenje leptina: Unos ugljenih hidrata ima znatno veću sposobnost da prolazno podigne nivo cirkulišućeg leptina u poređenju sa mastima i proteinima iz ishrane [3]. Protokoli ponovnog hranjenja (refeed) koji povećavaju energetski unos — često za 5–10% iznad održavanja putem ugljenih hidrata — imaju za cilj stimulaciju proizvodnje leptina i stope metabolizma [1, 2]. Međutim, pošto nivo leptina opada tokom više dana ili nedelja kalorijskog deficita, pojedinačni jednodnevni refeed obično nije dovoljan da proizvede dugotrajno povišenje leptina ili trajno spreči adaptivnu termogenezu [3].
  • Stopa metabolizma i očuvanje mišićne mase: Kod osoba koje treniraju sa opterećenjem i nalaze se u kalorijskom deficitu od ~25%, primena dvodnevnog uzastopnog ugljenohidratnog refeed-a očuvala je bezmasnu masu (gubitak od 0,4 kg naspram 1,3 kg), suvu bezmasnu masu (gubitak od 0,2 kg naspram 1,9 kg) i brzinu metabolizma u mirovanju (smanjenje od 38 kcal naspram 78 kcal) znatno bolje nego kontinuirana restrikcija energije tokom 7 nedelja [1, 22]. Širi meta-analitički podaci o strukturiranim pauzama u dijeti (diet breaks) ukazuju na to da povratak na energetski balans ublažava smanjenje stope metabolizma u mirovanju u poređenju sa kontinuiranom restrikcijom, pri čemu su veći zaštitni efekti primećeni kod osoba sa većom početnom masnom masom [23].

Masti iz ishrane ostaju neophodne za osnovno zdravlje, proizvodnju hormona i apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima (A, D, E i K) [18]. Međutim, mastima nedostaje akutni stimulativni efekat na T3 i leptin koji se uočava pri unosu ugljenih hidrata [3, 5].

Popunjavanje glikogena u mišićima i jetri

Kod prosečne osobe od 70 kg, telo skladišti približno 350 grama mišićnog glikogena, 80 grama glikogena u jetri i 20 grama glukoze u ekstracelularnim tečnostima [11]. Glikogen u jetri održava glukozu u krvi u normalnom rasponu od 4,0 do 5,5 mmol/L (70–100 mg/dL), dok mišićni glikogen služi kao primarni supstrat za mišićni rad visokog intenziteta [13, 17].

Tokom oporavka od energetskog deficita ili iscrpljujućeg treninga, sastav makronutrijenata direktno određuje brzinu i obim obnove glikogena:

  • Brzina sinteze: Bez unosa ugljenih hidrata, resinteza mišićnog glikogena nakon treninga odvija se niskom osnovnom brzinom od 1–2 mmol/kg vlažne mase/sat putem glukoneogeneze [12]. Unos velikih količina ugljenih hidrata povećava brzinu resinteze na 5–10 mmol/kg vlažne mase/sat, približavajući se maksimalnim stopama popune blizu 7,0 mmol glukoznih jedinica po satu [11, 12].
  • Izvor ugljenih hidrata: Glukoza i saharoza popunjavaju mišićni glikogen približno dvostruko brže od fruktoze, dok se fruktoza metaboliše pretežno u jetri [5, 11].
  • Kapacitet za superkompenzaciju: Potpuna obnova glikogena obično zahteva dnevni unos od 8–12 g ugljenih hidrata po kilogramu telesne mase [13]. Protokoli sa visokim unosom ugljenih hidrata u trajanju od 3–5 dana mogu superkompenzovati rezerve mišićnog glikogena do 40 g/kg mišićnog tkiva, pri čemu je stepen popune u pozitivnoj korelaciji sa procentom ugljenih hidrata u ishrani [11, 15].

Primenjivanje pristupa sa malo ugljenih hidrata i mnogo masti povećava stopu oksidacije masti, ali ne uspeva da brzo popuni rezerve glikogena, što može narušiti performanse pri umerenom do visokom intenzitetu vežbanja [17]. Optimalni protokoli sportske ishrane daju prioritet ugljenim hidratima za popunjavanje glikogena i proteinima za obnovu mišićnog tkiva tokom faza oporavka [16].

Fluktuacije telesne mase na vagi i telesna voda

Prelazak iz deficita na kalorije održavanja sa pristupom u kom dominiraju ugljeni hidrati pouzdano izaziva nagli skok težine na vagi [7, 13]. Ove kratkoročne fluktuacije, koje rutinski iznose 1 do 2 kg tokom nekoliko dana, ne odražavaju povećanje masnog tkiva [7].

  • Skladištenje intracelularne vode: Svaki gram uskladištenog glikogena vezuje najmanje 3 grama intracelularne vode [13]. Kako se ispražnjene rezerve glikogena u jetri (~80 g) i mišićima (~350–500+ g) popunjavaju, znatna količina tečnosti prelazi u intracelularni prostor [10, 11, 13].
  • Sastav kratkoročnih promena: Analiza kratkoročnih promena težine (tokom 2 nedelje) u uobičajenim životnim uslovima bez ograničenja pokazala je da se 84% promene težine sastojalo od bezmasne mase, sa prosečnom energetskom gustinom od 2.380 kcal/kg [7]. U kratkim dijetetskim intervencijama kraćim od 4 nedelje, bezmasna masa čini približno 55% ukupnih promena težine, što je posledica varijacija u glikogenu, crevnom sadržaju, labilnim proteinima i pratećoj vodi [7].

Davanje prednosti mastima iz ishrane radi dostizanja kalorija održavanja dovodi do znatno manjeg akutnog zadržavanja vode i manjih skokova na vagi, ali po cenu sporije obnove glikogena i prigušenog kratkoročnog oporavka tiroidnih hormona i leptina [3, 5, 13].

Praktične implikacije

Pri prelasku iz kalorijskog deficita na kalorije održavanja:

  1. Dajte prednost ugljenim hidratima za endokrini oporavak i performanse: Naglasak na ugljenim hidratima podržava proizvodnju T3, pruža prolazni skok leptina i obnavlja ispražnjene rezerve glikogena neophodne za kvalitet treninga [2, 3, 5, 17].
  2. Održavajte adekvatan osnovni unos masti i proteina: Sportistima je obično potrebno 1,6 g/kg proteina uz 20–35% ukupnih kalorija iz masti kako bi podržali remodelovanje mišićnog tkiva, apsorpciju vitamina i osnovnu hormonsku funkciju [18].
  3. Očekujte prolazan porast na vagi: Brzo povećanje telesne mase od 1–2 kg nakon ponovnog uvođenja ugljenih hidrata odražava obnovu glikogena i vezanu intracelularnu vodu, što predstavlja bezmasnu masu, a ne nakupljanje masti [7, 13].

Reference

Veb izvori

  1. Intermittent Energy Restriction Attenuates the Loss of Fat Free ...
  2. Nutri Wise Jo | Diet Refeed
  3. Refeed Day: What It Is and How to Do It
  4. Effects of slimming and composition of diets on VO2 and ...
  5. Glucose modulation of alterations in serum iodothyronine ...
  6. Low-Glycemic Load Diets and Thyroid Function
  7. Composition of two‐week change in body weight under ... - PMC
  8. Fluctuating weight? It's not always about diet or exercise. Learn ...
  9. What does noticeable water retention from carbohydrates tell you?
  10. Muscle Glycogen Assessment and Relationship with Body ...
  11. Glycogen Muscle Level - an overview
  12. State-of-the-Art Methods for Skeletal Muscle Glycogen ...
  13. Fundamentals of glycogen metabolism for coaches and athletes
  14. Postexercise muscle glycogen resynthesis in humans
  15. Glycogen supercompensation in skeletal muscle after ...
  16. Advances in Understanding the Interplay between Dietary ...
  17. Energy, carbohydrates and fats in clinical sports nutrition
  18. 12 Things You Should Know About Macronutrients
  19. Intermittent Dieting: Theoretical Considerations for the Athlete
  20. After the spotlight: are evidence-based recommendations ...
  21. The Effects of Intermittent Diet Breaks during 25% Energy ...
  22. Intermittent Energy Restriction Attenuates the Loss of Fat ...
  23. Diet Breaks vs. Pushing Through: 12 Studies Settle It - FitChef

Povezana istraživanja

NutritionRotacija ugljenih hidrata ili kontinuirana dijeta za gubitak masti i performanse

Rotacija ugljenih hidrata postiže sličan ukupan gubitak masnog tkiva kao i kontinuirana restrikcija kalorija kada su energetski deficiti izjednačeni. Kod osoba koje treniraju sa opterećenjem, strukturirani višednevni refeed ugljenim hidratima pomaže u očuvanju bezmasne mase i bazalnog metabolizma, ali periodizacija ugljenih hidrata ne poboljšava dosledno takmičarske performanse.

NutritionKoliko brzo treba dobijati na težini u fazi mase?

Umereni kalorijski suficit od oko 5% iznad nivoa održavanja (oko 350 do 480 kcal dnevno) maksimizuje hipertrofiju mišića uz minimalno taloženje masti kod srednje iskusnih vežbača. Brže dobijanje na težini usled većeg suficita prvenstveno povećava telesne masti, a ne skeletno mišićno tkivo.

NutritionVisok unos natrijuma kod sportista: krvni pritisak i performanse

Hronično visok unos natrijuma putem ishrane može narušiti funkciju endotela, povećati krvni pritisak tokom vežbanja i podići rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kod fizički aktivnih osoba. Iako ciljano punjenje natrijumom pre treninga može privremeno povećati volumen plazme za duge napore na toploti, hronični višak ne pruža nikakve prednosti u performansama u odnosu na unos po želji.

NutritionTajming i raspodela proteina tokom definicije: da li je raspored obroka važan?

Tokom kalorijskog deficita, ukupan dnevni unos proteina i progresivni trening snage daleko su važniji za očuvanje mišićne mase od učestalosti ili raspodele obroka. Iako ravnomerno raspoređivanje proteina na svaka tri do četiri sata maksimizuje akutnu sintezu mišićnih proteina u laboratorijskim uslovima, dugoročna ispitivanja pokazuju da ravnomerni i neravnomerni obrasci ishrane podjednako dobro čuvaju mišićnu masu kada je ukupan dnevni unos proteina isti.

NutritionUnos masti u ishrani za hormonsko zdravlje i telesnu rekompoziciju

Naučni dokazi preporučuju unos 20% do 35% ukupnih dnevnih kalorija iz masti, ili približno 0,5 do 1,0 g/kg dnevno, radi očuvanja testosterona, estrogena i opšteg endokrinog zdravlja tokom telesne rekompozicije. Pad ispod 20% energetskog unosa suprimira androgene i reproduktivne hormone, mada se kratkotrajna smanjenja na 10% do 25% ponekad koriste tokom takmičarskih priprema u bodi-bildingu kako bi se dao prioritet visokom unosu proteina i ugljenih hidrata.

NutritionIshrana velikog volumena ili kontrola porcija: Šta bolje kontroliše glad?

Ishrana niske energetske gustine i velikog volumena smanjuje dnevni unos kalorija i suzbija glad efikasnije od standardnog ograničavanja porcija, koristeći rastezanje želuca i veću masu hrane. Iako fizički volumen pruža snažnu trenutnu sitost, dugoročna sitost i pridržavanje ishrani i dalje zavise od adekvatnog unosa dijetetskih vlakana i proteina.

NutritionUnos proteina u kalorijskom suficitu: Rast mišića naspram masnih naslaga

Povećanje unosa proteina do 1,6–2,2 g/kg/dan tokom kalorijskog suficita maksimizuje dobitak mišića u odnosu na masno tkivo kada se kombinuje sa treningom snage. Unos proteina iznad ovog praga ne ubrzava dodatno rast mišića, mada veoma visok unos može pomoći u ublažavanju nakupljanja masti.

Kategorije