🌐 Hrvatski
EnglishالعربيةБългарскиবাংলাBosanskiČeštinaDanskDeutschΕλληνικάEspañol (España)Español (Latinoamérica)EestiSuomiFilipinoFrançaisहिन्दीHrvatskiMagyarBahasa IndonesiaItaliano日本語한국어LietuviųLatviešuМакедонскиBahasa MelayuNorsk bokmålNederlandsPolskiPortuguês (Brasil)Português (Portugal)RomânăРусскийSlovenčinaSlovenščinaShqipSrpskiSvenskaไทยTürkçeУкраїнськаاردوTiếng Việt简体中文繁體中文
Nutrition

Minimalan unos masti u kalorijskom deficitu za vježbače

Tijekom kalorijskog deficita unos prehrambenih masti općenito ne bi trebao pasti ispod 15 % do 20 % ukupnih kalorija (otprilike 0,5 g/kg/dan) kako bi se izbjegla supresija testosterona i drugih androgena. Međutim, dubina ukupnog kalorijskog deficita i niska dostupnost energije često narušavaju hormone i snagu znatnije nego samo ograničenje unosa masti.

Posljednje ažuriranje: 2026-09-14

Tijekom energetskog deficita unos prehrambenih masti općenito može pasti na 15 % do 20 % ukupnih dnevnih kalorija — ili približno 0,5 g po kilogramu tjelesne mase dnevno — prije nego što dođe do značajnog potiskivanja endokrine funkcije, pri čemu smjernice za natjecatelje u estetskim sportovima povremeno dopuštaju kratkotrajne minimume od 10 % do 25 % radi maksimiziranja dostupnosti ugljikohidrata [7, 8, 19]. Međutim, pad ispod ovih pragova ubrzava smanjenje cirkulirajućih androgena, a dokazi upućuju na to da sama težina ukupnog kalorijskog deficita često snažnije utječe na hormone i trenažni kapacitet nego samo ograničenje unosa masti [8, 19].

Prehrana s niskim udjelom masti i proizvodnja androgena

Smanjenje unosa masti u prehrani smanjuje proizvodnju androgena kod oba spola. Prehrana koja osigurava 20 % ukupne energije iz masti smanjuje cirkulirajući testosteron u usporedbi s prehranom koja osigurava 40 % masti [8]. U sustavnom pregledu i meta-analizi intervencijskih studija na zdravim muškarcima, dijete s niskim udjelom masti značajno su smanjile ukupni testosteron (standardizirana razlika u srednjim vrijednostima [SMD] -0,38), slobodni testosteron (SMD -0,37), testosteron u urinu (SMD -0,38) i dihidrotestosteron (SMD -0,30) u usporedbi s dijetama s višim udjelom masti [6]. Ove intervencije nisu dovele do značajnih promjena u luteinizirajućem hormonu (LH) ili globulinu koji veže spolne hormone (SHBG), a smanjenje ukupnog testosterona bilo je izraženije u europskim i sjevernoameričkim kohortama (SMD -0,52) [6].

Kvaliteta masti i obrasci prehrane također moduliraju steroidogenezu. Zasićene masne kiseline (ZMK) mogu podržati sintezu androgena, dok se visok unos polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) i mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u nekim modelima povezuje s nižim koncentracijama androgena [9]. U podacima iz velikih kohorti, izokalorijska zamjena proteina u prehrani zasićenim masnim kiselinama korelirala je s višim ukupnim testosteronom i SHBG-om, iako su te povezanosti izgubile statističku značajnost nakon prilagodbe za čimbenike životnog stila, ITM i prethodne kardiovaskularne bolesti [1]. Specifični obrasci prehrane, poput mediteranske prehrane bogate bioaktivnim spojevima iz maslinovog ulja, pokazuju pozitivan učinak na antioksidativni status testisa i metaboličke putove kolesterola [2].

Težina kalorijskog deficita u odnosu na restrikciju masti

Iako nizak unos masti smanjuje početne razine androgena, dubina i brzina energetskog deficita često su primarni pokretači hormonalne supresije i pada performansi [8, 19].

Natjecateljski bodybuilderi rutinski smanjuju unos masti na prosječno 41 g dnevno (~14 % ukupne energije, ili ispod 0,5 g/kg/dan za sportaša od 100 kg) tijekom priprema za natjecanje, u usporedbi sa 123 g dnevno (~28 % energije, ili ~1,2 g/kg/dan) izvan sezone [8]. Međutim, ekstreman gubitak tjelesne masti i dugotrajna restrikcija energije tijekom ovih faza uzrokuju znatan pad endokrine funkcije bez obzira na omjer makronutrijenata [8, 19].

Brzina gubitka težine određuje razmjer hormonalnog i fizičkog pada:

  • Ciljane stope gubitka: Ciljanje smanjenja tjelesne mase od 0,5 % do 1,0 % tjedno (ili ≤0,5 % za natjecatelje s već vrlo niskim udjelom masti) minimizira gubitak mišićne mase i hormonalne poremećaje [7, 17, 19].
  • Agresivni deficiti: Brže stope gubitka (poput 1,4 % naspram 0,7 % tjelesne mase tjedno) uzrokuju znatno veći pad testosterona i veći gubitak čistog mišićnog tkiva [19]. Kod žena koje treniraju s opterećenjem, agresivni deficit s ciljem gubitka od 1,0 kg tjedno tijekom 4 tjedna doveo je do 30 % većeg smanjenja cirkulirajućeg testosterona i 5 %-tnog pada snage na bench pressu u usporedbi s umjerenom stopom gubitka od 0,5 kg tjedno [19].
  • Dostupnost energije (EA): EA mjeri dnevni unos kalorija umanjen za potrošnju energije tijekom vježbanja, normalizirano na bezmasnu masu (FFM) [23]. Vrijednosti ≥45 kcal/kg FFM/dan predstavljaju optimalnu EA, dok 30–44 kcal/kg FFM/dan predstavlja smanjenu EA prikladnu za gubitak masti [23]. Pad ispod 30 kcal/kg FFM/dan označava prag niske dostupnosti energije (LEA), pri čemu se narušava pulsatilnost LH-a te se kumuliraju sustavni endokrini, koštani i metabolički poremećaji [23].

Utjecaj na izvedbu na treninzima s opterećenjem

U energetskom deficitu, očuvanje intenziteta i volumena treninga ključno je za održavanje mišićnog tkiva [10, 12]. Kalorijska restrikcija brzo potiskuje bazalnu sintezu mišićnih proteina — za približno 27 % nakon 5 dana i 19 % nakon 10 dana — dok istovremeno ubrzava razgradnju mišićnih proteina kod vitkih pojedinaca [7].

Budući da se izvedba na treningu s opterećenjem oslanja na glikolitički fluks, spuštanje unosa masti u raspon od 15 % do 25 % često se koristi kao svjestan kompromis kako bi se zadržao veći unos ugljikohidrata [7, 19].

  • Ugljikohidrati: Usmjeravanje preostalih kalorija na postizanje unosa od 2 do 5 g/kg/dan ugljikohidrata podržava resintezu glikogena i trenažni učinak tijekom hipokalorijskih faza [17].
  • Ketogeni pristup naspram prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata: Meta-analiza 33 studije koje su procjenjivale ketogene dijete tijekom treninga nije pronašla razlike u usporedbi s kontrolnim dijetama u snazi skoka, snazi na bench pressu ili čučnju, ali je zabilježila značajno smanjenje bezmasne mase uz veći gubitak masti [15].
  • Očuvanje mišićne mase: Kombiniranje kalorijske restrikcije s treningom snage znatno nadmašuje samu restrikciju prehranom u zaštiti bezmasne tjelesne mase i poboljšanju snage [11, 12]. Kod sportaša koji treniraju s opterećenjem, održavanje većeg volumena treninga (≥10 serija tjedno po mišićnoj skupini) i unosa proteina između 2,2 i 3,0 g/kg/dan (ili 2,3–3,1 g/kg bezmasne mase) pruža najjaču zaštitu od gubitka mišića [10, 17, 19].

Praktične preporuke

Za uravnoteženje proizvodnje hormona, očuvanje mišića i trenažnog učinka u fazi definicije:

  1. Odredite minimalnu granicu masti: Držite prehrambene masti na ili iznad 15 % do 20 % ukupnih kalorija (približno 0,5 g/kg/dan) [8, 19]. Samo izrazito vitki sportaši pod strogim kalorijskim ograničenjima trebali bi privremeno koristiti raspon od 10 % do 15 % radi zaštite unosa ugljikohidrata [7].
  2. Dajte prioritet ciljanom unosu proteina: Unosite 2,2 do 3,0 g/kg/dan proteina raspoređenih kroz 3 do 6 obroka (0,40–0,55 g/kg po obroku), uključujući obroke unutar 2 do 3 sata prije i nakon treninga [17, 19].
  3. Preostalu energiju usmjerite na ugljikohidrate: Održavajte unos od 2 do 5 g/kg/dan ugljikohidrata unutar preostalog kalorijskog okvira kako biste osigurali energiju za treninge s opterećenjem [17].
  4. Kontrolirajte brzinu mršavljenja: Održavajte kalorijski deficit koji rezultira gubitkom težine od 0,5 % do 1,0 % tjelesne mase tjedno kako biste spriječili tešku hormonalnu supresiju i gubitak snage [17, 19].

Reference

Web izvori

  1. Dietary fat quality and serum androgen concentrations ... - PMC
  2. Dietary patterns and testosterone balance: a review of ...
  3. Low-fat diets and testosterone in men: Systematic review ...
  4. Low-fat diets and testosterone in men: Systematic review ...
  5. Low-fat diets and testosterone in men: Systematic review ...
  6. Low-fat diets and testosterone in men: systematic review ...
  7. Nutritional Recommendations for Physique Athletes - PMC - NIH
  8. How to Set Carb and Fat Intake for Maximal Gains
  9. Dietary fat quality and serum androgen concentrations in ...
  10. Lean mass sparing in resistance-trained athletes during ...
  11. Comparing exercise modalities during caloric restriction
  12. Effect of resistance exercise on body composition, muscle ...
  13. Resistance training in overweight women on a ketogenic diet ... - PMC
  14. Impact of Ketogenic Diet on Body Composition during Resistance ...
  15. Effects of ketogenic diet on muscle mass, strength, aerobic ...
  16. Higher compared with lower dietary protein during an energy deficit ...
  17. Achieving an Optimal Fat Loss Phase in Resistance-Trained Athletes
  18. Higher compared with lower dietary protein during an energy deficit ...
  19. Evidence-based recommendations for natural bodybuilding ...
  20. Full article: Evidence-based recommendations for natural ...
  21. Natural Bodybuilding Contest Preparation: Stage Guide
  22. (PDF) Evidence-based recommendations for natural ...
  23. How Aggressive Should Your Calorie Deficit Be? A ...
  24. energy availability: prevalence and impact on endocrine status
  25. Chris Lowe Nutrition

Povezana istraživanja

NutritionKruženje ugljikohidratima ili kontinuirana dijeta za gubitak masti i performanse

Kruženje ugljikohidratima (carb cycling) postiže sličan ukupni gubitak masnog tkiva kao i kontinuirano ograničenje kalorija kada su ukupni energetski deficiti izjednačeni. Kod osoba koje treniraju s opterećenjem, strukturirani višednevni refeedovi ugljikohidratima pomažu u očuvanju bezmasne mase i bazalnog metabolizma u mirovanju, no periodizacija ugljikohidrata ne poboljšava dosljedno natjecateljsku sportsku izvedbu.

NutritionKoliko brzo trebate dobivati na težini u fazi mase?

Konzervativni kalorijski suficit od otprilike 5 % iznad razine održavanja (oko 350 do 480 kcal/dan) maksimizira mišićnu hipertrofiju uz minimalno nakupljanje masnog tkiva kod srednje naprednih vježbača. Brže dobivanje na težini uzrokovano većim suficitom prvenstveno povećava tjelesnu masnoću, a ne skeletno mišićno tkivo.

NutritionVisok unos natrija kod sportaša: Krvni tlak i izvedba

Kronični visoki unos natrija prehranom može narušiti funkciju endotela, povisiti krvni tlak tijekom tjelovježbe i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kod fizički aktivnih osoba. Iako ciljano punjenje natrijem prije treninga može privremeno povećati volumen plazme za duge napore na vrućini, kronični višak ne donosi prednosti u izvedbi u odnosu na unos prema osjećaju (ad libitum).

NutritionRaspored i tajming proteina na definiciji: Je li raspodjela važna?

Tijekom kalorijskog deficita ukupan dnevni unos proteina i progresivni trening s opterećenjem daleko su važniji za očuvanje mišićne mase od učestalosti ili rasporeda obroka. Iako ravnomjeran unos proteina svaka tri do četiri sata maksimizira akutnu sintezu mišićnih proteina u laboratorijskim uvjetima, dugoročna istraživanja pokazuju da ravnomjerni i neravnomjerni obrasci obroka jednako dobro čuvaju bezmasnu masu kada je ukupan dnevni unos proteina izjednačen.

NutritionUgljikohidrati ili masti u kalorijskom suficitu: utječe li izvor na rast mišića?

Kada su kalorije i proteini izjednačeni, ostvarivanje kalorijskog suficita primarno iz ugljikohidrata u odnosu na prehrambene masti dovodi do sličnog dobitka mišića i masnog tkiva. Iako ugljikohidrati pružaju manje energetske prednosti i podržavaju izvedbu na treningu, višak kalorija iz bilo kojeg izvora dovest će do nakupljanja masti ako je suficit prevelik.

NutritionUnos prehrambenih masti za zdravlje hormona i rekompoziciju tijela

Dokazi preporučuju unos od 20 % do 35 % ukupnih dnevnih kalorija iz masti, ili otprilike 0,5 do 1,0 g/kg dnevno, kako bi se očuvale razine testosterona, estrogena i cjelokupno endokrino zdravlje tijekom tjelesne rekompozicije. Pad ispod 20 % energetskog unosa potiskuje androgene i reproduktivne hormone, iako se kratkotrajna smanjenja na 10 % do 25 % ponekad koriste u natjecateljskim pripremama radi davanja prioriteta ugljikohidratima i visokom unosu proteina.

NutritionHrana većeg volumena ili kontrola porcija: Što bolje suzbija glad?

Prehrana niskom energetskom gustoćom i visokim volumenom smanjuje dnevni unos kalorija i bolje suzbija glad od standardnog ograničavanja porcija zahvaljujući rastezanju želuca i većoj masi hrane. Iako fizički volumen pruža snažnu trenutačnu sitost, dugoročna sitost i pridržavanje prehrani i dalje ovise o dovoljnom unosu prehrambenih vlakana i proteina.

NutritionUnos proteina u kalorijskom suficitu: Mišići naspram masnog tkiva

Povećanje unosa proteina do 1,6–2,2 g/kg/dan tijekom kalorijskog suficita maksimizira dobitak mišićne mase u odnosu na masno tkivo kada se kombinira s treningom s opterećenjem. Unos proteina iznad ovog praga ne ubrzava dodatno rast mišića, iako vrlo visoki unosi mogu pomoći u ublažavanju nakupljanja masti.

Kategorije