🌐 Bosanski
EnglishالعربيةБългарскиবাংলাBosanskiČeštinaDanskDeutschΕλληνικάEspañol (España)Español (Latinoamérica)EestiSuomiFilipinoFrançaisहिन्दीHrvatskiMagyarBahasa IndonesiaItaliano日本語한국어LietuviųLatviešuМакедонскиBahasa MelayuNorsk bokmålNederlandsPolskiPortuguês (Brasil)Português (Portugal)RomânăРусскийSlovenčinaSlovenščinaShqipSrpskiSvenskaไทยTürkçeУкраїнськаاردوTiếng Việt简体中文繁體中文
Supplements

Mliječni proizvodi i protein sirutke: Utječe li unos na akne?

Velike opservacijske studije povezuju visoku konzumaciju mliječnih proizvoda i proteina sirutke s povećanim rizikom od akni, no randomizirana ispitivanja pokazuju mješovite rezultate i nisu utvrdila jasan uzročno-posljedični učinak. Mlijeko i sirutka mogu pojačati signalne puteve inzulina i IGF-1 koji reguliraju proizvodnju sebuma, ali eliminacija mliječnih proizvoda ne dovodi pouzdano do povlačenja lezija kod svih pojedinaca.

Posljednje ažuriranje: 2026-10-28

Visok dnevni unos mliječnih namirnica i proteina porijeklom iz mlijeka dosljedno se povezuje s povećanim rizikom i težinom stanja acne vulgaris u opservacijskim studijama, no dokazi iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja ostaju mješoviti i ne utvrđuju čvrsto uzročnost [1, 5, 11]. Dok epidemiološke analize pokazuju povezanost ovisnu o dozi između veće konzumacije mlijeka i razvoja akni, kontrolirana ispitivanja koja izolirano promatraju suplemente mliječnih proteina pokazuju oprečne rezultate u pogledu objektivnog broja lezija [1, 11].

Opservacijski dokazi o unosu mliječnih proizvoda i aknama

Opsežni epidemiološki podaci dosljedno pokazuju pozitivnu povezanost između opće konzumacije mliječnih proizvoda i prevalencije akni. Sistematski pregled i meta-analiza 14 opservacijskih studija koje su obuhvatile 78.529 osoba (23.046 slučajeva s aknama i 55.483 kontrolne osobe u dobi od 7 do 30 godina) utvrdili su da je bilo kakva konzumacija mliječnih proizvoda povezana s povećanim rizikom od akni u usporedbi s potpunim izostankom unosa (omjer šansi [OR] 1,25; 95% CI: 1,15–1,36) [1]. Analize podgrupa pokazale su povišene omjere šansi za pojedinačne mliječne proizvode [1]:

  • Mlijeko s niskim udjelom masti ili obrano mlijeko: OR 1,32 (95% CI: 1,16–1,52) [1]
  • Bilo koje mlijeko: OR 1,28 (95% CI: 1,13–1,44) [1]
  • Jogurt: OR 1,36 (95% CI: 1,05–1,77) [1]
  • Punomasni mliječni proizvodi: OR 1,22 (95% CI: 1,08–1,38) [1]
  • Punomasno mlijeko: OR 1,22 (95% CI: 1,06–1,41) [1]
  • Sir: OR 1,22 (95% CI: 1,00–1,50) [1]

Ova meta-analiza također je zabilježila odnos ovisan o dozi na temelju učestalosti unosa mlijeka u odnosu na konzumaciju rjeđu od jednom tjedno: 2–6 čaša tjedno imalo je OR od 1,24 (95% CI: 0,95–1,62), 1 čaša dnevno OR od 1,41 (95% CI: 1,05–1,90), a 2 ili više čaša dnevno OR od 1,43 (95% CI: 1,09–1,88) [1]. Međutim, ova meta-analiza pokazala je značajnu pristranost objavljivanja i heterogenost studija, pri čemu su prilagođeni modeli učinka ublažili uočenu povezanost [1]. Šira istraživanja ukazuju na to da se procjene relativnog rizika između unosa mliječnih proizvoda i akni općenito kreću između 1,10 i 1,44 [17].

Dokazi o proteinu sirutke i sportašima

Proteini kravljeg mlijeka sastoje se od otprilike 80% kazeina i 20% sirutke [6]. Protein sirutke sadrži nekoliko glavnih sastojaka — uključujući beta-laktoglobulin, alfa-laktalbumin, glikomakropeptid, proteaza pepton 3, imunoglobuline i goveđi serumski albumin — zajedno s višestrukim faktorima rasta kao što su transformirajući faktor rasta (TGF), insulinu slični faktori rasta (IGF-I i IGF-II), faktor rasta izveden iz trombocita (PDGF) i faktori rasta fibroblasta (FGF-1 i FGF-2) [6, 9].

Opservacijska istraživanja usmjerena na sportaše i posjetitelje teretana često ukazuju na veću prevalenciju akni među korisnicima proteinskih suplemenata [6, 9]. U studiji parova (case-control) koja je obuhvatila 201 muškarca koji posjećuju fitness centre, u dobi od 14 do 43 godine u Irbidu, Jordan (prosječna dob 22–23 godine), ukupni unos neprehrambenih proteinskih suplemenata bio je značajno veći kod ispitanika s aknama (59%) nego kod zdravih kontrola (42,5%) [6]. Konkretno, 47% pacijenata s aknama konzumiralo je suplemente proteina sirutke u usporedbi s 27,7% kontrola, što je razlika koja je ostala statistički značajna u multivarijantnoj analizi [6]. U ovoj kohorti, sirutka je činila otprilike 74% svih korištenih proteinskih suplemenata, dok unos kazeina i kreatina nije pokazao značajne razlike među grupama [6]. Nadalje, konzumaciju 2 ili više dnevnih porcija punomasnog mlijeka prijavilo je 40% slučajeva s aknama u odnosu na približno 30% kontrola, dok obrano mlijeko, sir i jogurt nisu pokazali značajne razlike među grupama [6, 18]. Među 100 slučajeva s aknama u ovoj kohorti, 66% je imalo blage akne, 19% umjerene i 15% teške, s lezijama lokaliziranim pretežno na licu (80%), leđima (43%), ramenima (28%) i prsima (11%) [6].

Zasebna prospektivna opservacijska studija koja je pratila 30 mlađih odraslih osoba u dobi od 18 do 30 godina tijekom 60 dana zabilježila je značajnu pojavu ili pogoršanje akneiformnih lezija nakon progresivne upotrebe proteinsko-kalorijskih suplemenata, s izraženijim učincima kod žena i sudionika bez lične ili obiteljske anamneze akni [9].

Nasuprot tome, podaci iz intervencijskih ispitivanja doveli su u pitanje ove opservacijske veze. Dvostruko slijepo randomizirano kontrolirano ispitivanje provedeno na 49 muškaraca s blagim do umjerenim aknama na licu ili trupu utvrdilo je da 6 mjeseci suplementacije proteinom sirutke uz proteine koji ne potječu od sirutke nije značajno promijenilo ukupan broj lezija akni na licu ili trupu u usporedbi sa samom suplementacijom proteinima koji nisu od sirutke [11]. Sistematski pregled koji je procjenjivao prehrambene intervencije istaknuo je da, iako dijete s niskim glikemijskim opterećenjem pouzdano smanjuju broj i težinu lezija akni u ispitivanjima u trajanju od 8 do 12 tjedana, klinički dokazi za eliminaciju mliječnih proizvoda ostaju prvenstveno asocijativni, mješoviti u pogledu proteina sirutke te bez jasne uzročne potvrde u kontroliranim ispitivanjima [5].

Predloženi biološki mehanizmi

Acne vulgaris često pogađa populaciju u dobi od 12 do 24 godine (pri čemu 15–20% doživljava umjereni do teški oblik bolesti) i perzistira u odrasloj dobi kod gotovo 50% zapadnih populacija, dok je u velikoj mjeri odsutan u nezapadnim kulturama koje konzumiraju tradicionalnu prehranu bez mliječnih proizvoda, šećera i žitarica [1, 15]. Biološka hipoteza koja povezuje mliječne proizvode i sirutku s aknama usredotočena je na pojačanu regulaciju signalnog puta inzulina/IGF-1 (IIS) i kompleksa 1 cilja rapamicina kod sisara (mTORC1) [6, 12, 14]:

  1. Povišenje inzulina i IGF-1: Konzumacija mlijeka stimulira postprandijalno oslobađanje inzulina, glukoza-ovisnog inzulinotropnog polipeptida (GIP) i hepatičku sintezu IGF-1 do razina koje premašuju izokalorijske kontrole s mesom [1, 17]. U studiji na 783 pacijenta s aknama i 502 kontrolne osobe, pojedinci koji su prijavili da im hrana pogoršava akne imali su značajno više razine serumskog IGF-1 (543,9 ± 56,4 ng/mL) u usporedbi s onima koji to nisu prijavili (391,3 ± 118,2 ng/mL) [15].
  2. Inaktivacija FoxO1 i aktivacija mTORC1: Povišeni inzulin i IGF-1 aktiviraju kaskadu PI3K/Akt [12, 20]. Akt fosforilira tuberin (TSC2), narušavajući kompleks TSC1/TSC2 i aktivirajući malu GTPazu Rheb, koja stimulira mTORC1 [12, 20]. Istovremeno, visok unos leucina iz prehrane izravno pokreće translokaciju mTORC1 u lizosomske Rheb odjeljke i služi kao supstrat za sintezu lipida u lojnim žlijezdama [15]. Akt također fosforilira nuklearne transkripcijske faktore FoxO1 i FoxO3, uzrokujući njihovo istiskivanje u citoplazmu [16, 20]. Gubitak nuklearnog FoxO1 — metaboličkog represora androgenih receptora (AR), proteina 1 koji veže regulatorni element sterola (SREBP-1c) i receptora aktiviranog proliferatorom peroksisoma gama (PPARγ) — uklanja inhibiciju nad sestrinom 3 i AMPK-om, čime dodatno potiče aktivnost mTORC1, proliferaciju sebocita i lipogenezu u lojnim žlijezdama [12, 16, 20]. Nasuprot tome, neliječene osobe s Laronovim sindromom (koje imaju defekt receptora hormona rasta i nizak IGF-1) održavaju visoke razine nuklearnog FoxO-a, potisnut mTORC1 i ne razvijaju akne [12].
  3. Androgena signalizacija i dinamika folikula: IGF-1 pojačava androgenu signalizaciju povećanjem gonadalnog testosterona, adrenalnog dehidroepiandrosterona (DHEA) i aktivnosti 5α-reduktaze, koja pretvara testosteron u dihidrotestosteron (DHT) [14]. Nadalje, istiskivanje FoxO1 posredovano Aktom uklanja kritični korepresor s jedinice za aktivaciju transkripcije 5 (TAU5) androgenog receptora [14].
  4. Upala i keratinizacija: Povećana proizvodnja sebuma osigurava supstrate za proliferaciju bakterije Cutibacterium acnes (ranije Propionibacterium acnes), čije lipaze oslobađaju slobodnu palmitinsku kiselinu [14]. To aktivira inflamasom NLRP3, pokrećući signalizaciju interleukina-1 beta (IL-1β), diferencijaciju Th17 stanica i folikularnu hiperkeratinizaciju potaknutu s IL-17 [14]. Istodobno, fosforilacija MDM2 posredovana Aktom olakšava proteasomsku razgradnju proapoptotičkog faktora p53, što doprinosi hiperplaziji lojnih žlijezda [20].

Praktične implikacije

Opservacijske povezanosti ukazuju na to da se osobe koje konzumiraju više dnevnih porcija mlijeka ili često koriste suplemente proteina sirutke suočavaju sa skromnom statističkom povezanošću s povećanom pojavom akni [1, 6]. Međutim, izostanak pogoršanja lezija u randomiziranim ispitivanjima znači da se izbacivanje mliječnih proizvoda ili prelazak sa sirutke na proteine koji ne potječu od sirutke ne može smatrati zajamčenim kliničkim rješenjem [5, 11]. Prilikom procjene potencijalnih prehrambenih okidača, pojedinci i kliničari trebali bi razlikovati opservacijske korelacije od intervencija potvrđenih u kontroliranim ispitivanjima [5].

Reference

Web izvori

  1. Dairy Intake and Acne Vulgaris: A Systematic Review ... - PMC
  2. Dairy intake and acne development: A meta-analysis of ...
  3. Dairy Intake and Acne Vulgaris: A Systematic Review and ...
  4. How does dietary intervention (specifically reducing dairy ...
  5. How does dietary intervention (specifically reducing dairy ...
  6. The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
  7. Acne vulgaris in athletes: Special considerations for ...
  8. Whey protein and acne: exploring the complex relationship
  9. Incidence of acne vulgaris in young adult users of protein ...
  10. The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
  11. A double-blind randomized controlled trial published in ...
  12. Potential role of FoxO1 and mTORC1 in the pathogenesis of ...
  13. The potential impact of whey protein on hair
  14. Linking diet to acne metabolomics, inflammation, and ...
  15. Dietary intervention in acne: Attenuation of increased ... - PMC
  16. Impact of Diet and Nutrition in Patients with Acne Vulgaris
  17. Does dairy cause acne?
  18. The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
  19. Isotretinoin's transcriptomics: Much more than mTORC1 ...
  20. Fundamentals of Acne Pathogenesis and Isotretinoin Treatment
  21. Potential role of FoxO1 and mTORC1 in the pathogenesis ...

Povezana istraživanja

SupplementsPovećava li kreatin kreatinin u krvi i oštećuje li funkciju bubrega?

Suplementacija kreatinom rutinski uzrokuje blagi porast kreatinina u krvi i vještački pad eGFR-a procijenjenog na osnovu kreatinina. Klinička ispitivanja i direktna mjerenja filtracije potvrđuju da je ovaj porast bezopasan metabolički nusproizvod povećanog prometa kreatina u mišićima, a ne oštećenje bubrega kod zdravih odraslih osoba.

SupplementsKreatin i protein u prahu: Treba li ih uzimati zajedno?

Uzimanje kreatin monohidrata zajedno s proteinima ili ugljikohidratima može ubrzati unos kreatina u mišiće putem puteva posredovanih inzulinom. Međutim, budući da standardni kreatin već ima više od 99% bioraspoloživosti u crijevima, njihovo kombinovanje ne povećava maksimalno zasićenje mišića niti pruža superiornije dugoročne dobitke u snazi i mišićnoj masi u odnosu na njihovo odvojeno uzimanje.

SupplementsPunjenje kreatinom ili niska doza: zasićenje, rezultati i probavna tolerancija

Brzo punjenje kreatinom zasićuje zalihe u mišićima unutar 5 do 7 dana, dok dnevna doza od 3 do 5 grama postiže isto zasićenje za otprilike 28 dana. Oba protokola donose identičan dugoročni napredak u snazi i mišićnoj masi, ali visoke dnevne doze tokom punjenja povećavaju rizik od blagih gastrointestinalnih smetnji, osim ako se ne podijele u manje porcije.

SupplementsKombinacija kreatina i whey proteina: Tajming i sinergijski efekti

Zajednički unos kreatin monohidrata sa whey proteinom poboljšava kratkoročno ćelijsko preuzimanje i zadržavanje putem stimulacije inzulina, ali dugoročne studije treninga pokazuju malu dodatnu korist za čistu mišićnu masu u poređenju sa zasebnim uzimanjem svakog suplementa. Strateški tajming nutrijenata oko treninga može pružiti skromne koristi, iako svakodnevna dosljednost i ukupni unos ostaju primarni pokretači napretka.

SupplementsKreatin s ugljikohidratima ili proteinima: Poboljšava li apsorpciju?

Konzumacija kreatina s ugljikohidratima ili mješavinom proteina i ugljikohidrata značajno poboljšava početno preuzimanje u mišićima i zadržavanje u cijelom tijelu putem mehanizma posredovanog inzulinom. Međutim, ova prednost uglavnom je ograničena na prva 24 sata suplementacije i ubrzava proces punjenja, umjesto da povećava ukupan dugoročni kapacitet pohrane u mišićima.

SupplementsPomaže li epikatehin u izgradnji mišićne mase i snage?

Klinički dokazi pokazuju da suplementacija epikatehinom u kombinaciji s treningom s opterećenjem poboljšava omjer folistatina i miostatina te povećava snagu kod starijih osoba sa sarkopenijom. Međutim, ispitivanja na zdravim mladim pojedincima pokazuju podijeljene rezultate, pri čemu suplementacija ne uspijeva promijeniti ekspresiju gena za miostatin i potencijalno umanjuje određene trenažne adaptacije.

SupplementsPunjenje kreatinom naspram dnevnog uzimanja: Je li faza punjenja nužna?

Klinička istraživanja pokazuju da protokoli brzog punjenja i kontinuirani režimi održavanja niskim dozama postižu identičnu intramuskularnu zasićenost kreatinom od 150 do 160 mmol/kg suhe mišićne mase. Primarna razlika između strategija leži isključivo u vremenu potrebnom za postizanje vršne zasićenosti tkiva i ostvarivanje naknadnih ergogenih adaptacija.

SupplementsFaza punjenja kreatinom: Brži rezultati i probavne smetnje

Klinički dokazi pokazuju da faza punjenja kreatinom u trajanju od 5 do 7 dana ubrzava zasićenje mišića i početak ergogenog djelovanja u poređenju sa 28-dnevnim protokolom dnevnog održavanja, iako su dugoročni ishodi performansi identični. Kontinuirano doziranje održavanja značajno smanjuje izlučivanje urinom i gastrointestinalne smetnje povezane s visokim osmotskim opterećenjima pojedinačnih doza.

Kategorije