Mliječni proizvodi i protein sirutke: Utječe li unos na akne?
Velike opservacijske studije povezuju visoku konzumaciju mliječnih proizvoda i proteina sirutke s povećanim rizikom od akni, no randomizirana ispitivanja pokazuju mješovite rezultate i nisu utvrdila jasan uzročno-posljedični učinak. Mlijeko i sirutka mogu pojačati signalne puteve inzulina i IGF-1 koji reguliraju proizvodnju sebuma, ali eliminacija mliječnih proizvoda ne dovodi pouzdano do povlačenja lezija kod svih pojedinaca.
Posljednje ažuriranje: 2026-10-28
Visok dnevni unos mliječnih namirnica i proteina porijeklom iz mlijeka dosljedno se povezuje s povećanim rizikom i težinom stanja acne vulgaris u opservacijskim studijama, no dokazi iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja ostaju mješoviti i ne utvrđuju čvrsto uzročnost [1, 5, 11]. Dok epidemiološke analize pokazuju povezanost ovisnu o dozi između veće konzumacije mlijeka i razvoja akni, kontrolirana ispitivanja koja izolirano promatraju suplemente mliječnih proteina pokazuju oprečne rezultate u pogledu objektivnog broja lezija [1, 11].
Opservacijski dokazi o unosu mliječnih proizvoda i aknama
Opsežni epidemiološki podaci dosljedno pokazuju pozitivnu povezanost između opće konzumacije mliječnih proizvoda i prevalencije akni. Sistematski pregled i meta-analiza 14 opservacijskih studija koje su obuhvatile 78.529 osoba (23.046 slučajeva s aknama i 55.483 kontrolne osobe u dobi od 7 do 30 godina) utvrdili su da je bilo kakva konzumacija mliječnih proizvoda povezana s povećanim rizikom od akni u usporedbi s potpunim izostankom unosa (omjer šansi [OR] 1,25; 95% CI: 1,15–1,36) [1]. Analize podgrupa pokazale su povišene omjere šansi za pojedinačne mliječne proizvode [1]:
- Mlijeko s niskim udjelom masti ili obrano mlijeko: OR 1,32 (95% CI: 1,16–1,52) [1]
- Bilo koje mlijeko: OR 1,28 (95% CI: 1,13–1,44) [1]
- Jogurt: OR 1,36 (95% CI: 1,05–1,77) [1]
- Punomasni mliječni proizvodi: OR 1,22 (95% CI: 1,08–1,38) [1]
- Punomasno mlijeko: OR 1,22 (95% CI: 1,06–1,41) [1]
- Sir: OR 1,22 (95% CI: 1,00–1,50) [1]
Ova meta-analiza također je zabilježila odnos ovisan o dozi na temelju učestalosti unosa mlijeka u odnosu na konzumaciju rjeđu od jednom tjedno: 2–6 čaša tjedno imalo je OR od 1,24 (95% CI: 0,95–1,62), 1 čaša dnevno OR od 1,41 (95% CI: 1,05–1,90), a 2 ili više čaša dnevno OR od 1,43 (95% CI: 1,09–1,88) [1]. Međutim, ova meta-analiza pokazala je značajnu pristranost objavljivanja i heterogenost studija, pri čemu su prilagođeni modeli učinka ublažili uočenu povezanost [1]. Šira istraživanja ukazuju na to da se procjene relativnog rizika između unosa mliječnih proizvoda i akni općenito kreću između 1,10 i 1,44 [17].
Dokazi o proteinu sirutke i sportašima
Proteini kravljeg mlijeka sastoje se od otprilike 80% kazeina i 20% sirutke [6]. Protein sirutke sadrži nekoliko glavnih sastojaka — uključujući beta-laktoglobulin, alfa-laktalbumin, glikomakropeptid, proteaza pepton 3, imunoglobuline i goveđi serumski albumin — zajedno s višestrukim faktorima rasta kao što su transformirajući faktor rasta (TGF), insulinu slični faktori rasta (IGF-I i IGF-II), faktor rasta izveden iz trombocita (PDGF) i faktori rasta fibroblasta (FGF-1 i FGF-2) [6, 9].
Opservacijska istraživanja usmjerena na sportaše i posjetitelje teretana često ukazuju na veću prevalenciju akni među korisnicima proteinskih suplemenata [6, 9]. U studiji parova (case-control) koja je obuhvatila 201 muškarca koji posjećuju fitness centre, u dobi od 14 do 43 godine u Irbidu, Jordan (prosječna dob 22–23 godine), ukupni unos neprehrambenih proteinskih suplemenata bio je značajno veći kod ispitanika s aknama (59%) nego kod zdravih kontrola (42,5%) [6]. Konkretno, 47% pacijenata s aknama konzumiralo je suplemente proteina sirutke u usporedbi s 27,7% kontrola, što je razlika koja je ostala statistički značajna u multivarijantnoj analizi [6]. U ovoj kohorti, sirutka je činila otprilike 74% svih korištenih proteinskih suplemenata, dok unos kazeina i kreatina nije pokazao značajne razlike među grupama [6]. Nadalje, konzumaciju 2 ili više dnevnih porcija punomasnog mlijeka prijavilo je 40% slučajeva s aknama u odnosu na približno 30% kontrola, dok obrano mlijeko, sir i jogurt nisu pokazali značajne razlike među grupama [6, 18]. Među 100 slučajeva s aknama u ovoj kohorti, 66% je imalo blage akne, 19% umjerene i 15% teške, s lezijama lokaliziranim pretežno na licu (80%), leđima (43%), ramenima (28%) i prsima (11%) [6].
Zasebna prospektivna opservacijska studija koja je pratila 30 mlađih odraslih osoba u dobi od 18 do 30 godina tijekom 60 dana zabilježila je značajnu pojavu ili pogoršanje akneiformnih lezija nakon progresivne upotrebe proteinsko-kalorijskih suplemenata, s izraženijim učincima kod žena i sudionika bez lične ili obiteljske anamneze akni [9].
Nasuprot tome, podaci iz intervencijskih ispitivanja doveli su u pitanje ove opservacijske veze. Dvostruko slijepo randomizirano kontrolirano ispitivanje provedeno na 49 muškaraca s blagim do umjerenim aknama na licu ili trupu utvrdilo je da 6 mjeseci suplementacije proteinom sirutke uz proteine koji ne potječu od sirutke nije značajno promijenilo ukupan broj lezija akni na licu ili trupu u usporedbi sa samom suplementacijom proteinima koji nisu od sirutke [11]. Sistematski pregled koji je procjenjivao prehrambene intervencije istaknuo je da, iako dijete s niskim glikemijskim opterećenjem pouzdano smanjuju broj i težinu lezija akni u ispitivanjima u trajanju od 8 do 12 tjedana, klinički dokazi za eliminaciju mliječnih proizvoda ostaju prvenstveno asocijativni, mješoviti u pogledu proteina sirutke te bez jasne uzročne potvrde u kontroliranim ispitivanjima [5].
Predloženi biološki mehanizmi
Acne vulgaris često pogađa populaciju u dobi od 12 do 24 godine (pri čemu 15–20% doživljava umjereni do teški oblik bolesti) i perzistira u odrasloj dobi kod gotovo 50% zapadnih populacija, dok je u velikoj mjeri odsutan u nezapadnim kulturama koje konzumiraju tradicionalnu prehranu bez mliječnih proizvoda, šećera i žitarica [1, 15]. Biološka hipoteza koja povezuje mliječne proizvode i sirutku s aknama usredotočena je na pojačanu regulaciju signalnog puta inzulina/IGF-1 (IIS) i kompleksa 1 cilja rapamicina kod sisara (mTORC1) [6, 12, 14]:
- Povišenje inzulina i IGF-1: Konzumacija mlijeka stimulira postprandijalno oslobađanje inzulina, glukoza-ovisnog inzulinotropnog polipeptida (GIP) i hepatičku sintezu IGF-1 do razina koje premašuju izokalorijske kontrole s mesom [1, 17]. U studiji na 783 pacijenta s aknama i 502 kontrolne osobe, pojedinci koji su prijavili da im hrana pogoršava akne imali su značajno više razine serumskog IGF-1 (543,9 ± 56,4 ng/mL) u usporedbi s onima koji to nisu prijavili (391,3 ± 118,2 ng/mL) [15].
- Inaktivacija FoxO1 i aktivacija mTORC1: Povišeni inzulin i IGF-1 aktiviraju kaskadu PI3K/Akt [12, 20]. Akt fosforilira tuberin (TSC2), narušavajući kompleks TSC1/TSC2 i aktivirajući malu GTPazu Rheb, koja stimulira mTORC1 [12, 20]. Istovremeno, visok unos leucina iz prehrane izravno pokreće translokaciju mTORC1 u lizosomske Rheb odjeljke i služi kao supstrat za sintezu lipida u lojnim žlijezdama [15]. Akt također fosforilira nuklearne transkripcijske faktore FoxO1 i FoxO3, uzrokujući njihovo istiskivanje u citoplazmu [16, 20]. Gubitak nuklearnog FoxO1 — metaboličkog represora androgenih receptora (AR), proteina 1 koji veže regulatorni element sterola (SREBP-1c) i receptora aktiviranog proliferatorom peroksisoma gama (PPARγ) — uklanja inhibiciju nad sestrinom 3 i AMPK-om, čime dodatno potiče aktivnost mTORC1, proliferaciju sebocita i lipogenezu u lojnim žlijezdama [12, 16, 20]. Nasuprot tome, neliječene osobe s Laronovim sindromom (koje imaju defekt receptora hormona rasta i nizak IGF-1) održavaju visoke razine nuklearnog FoxO-a, potisnut mTORC1 i ne razvijaju akne [12].
- Androgena signalizacija i dinamika folikula: IGF-1 pojačava androgenu signalizaciju povećanjem gonadalnog testosterona, adrenalnog dehidroepiandrosterona (DHEA) i aktivnosti 5α-reduktaze, koja pretvara testosteron u dihidrotestosteron (DHT) [14]. Nadalje, istiskivanje FoxO1 posredovano Aktom uklanja kritični korepresor s jedinice za aktivaciju transkripcije 5 (TAU5) androgenog receptora [14].
- Upala i keratinizacija: Povećana proizvodnja sebuma osigurava supstrate za proliferaciju bakterije Cutibacterium acnes (ranije Propionibacterium acnes), čije lipaze oslobađaju slobodnu palmitinsku kiselinu [14]. To aktivira inflamasom NLRP3, pokrećući signalizaciju interleukina-1 beta (IL-1β), diferencijaciju Th17 stanica i folikularnu hiperkeratinizaciju potaknutu s IL-17 [14]. Istodobno, fosforilacija MDM2 posredovana Aktom olakšava proteasomsku razgradnju proapoptotičkog faktora p53, što doprinosi hiperplaziji lojnih žlijezda [20].
Praktične implikacije
Opservacijske povezanosti ukazuju na to da se osobe koje konzumiraju više dnevnih porcija mlijeka ili često koriste suplemente proteina sirutke suočavaju sa skromnom statističkom povezanošću s povećanom pojavom akni [1, 6]. Međutim, izostanak pogoršanja lezija u randomiziranim ispitivanjima znači da se izbacivanje mliječnih proizvoda ili prelazak sa sirutke na proteine koji ne potječu od sirutke ne može smatrati zajamčenim kliničkim rješenjem [5, 11]. Prilikom procjene potencijalnih prehrambenih okidača, pojedinci i kliničari trebali bi razlikovati opservacijske korelacije od intervencija potvrđenih u kontroliranim ispitivanjima [5].
Reference
Web izvori
- Dairy Intake and Acne Vulgaris: A Systematic Review ... - PMC
- Dairy intake and acne development: A meta-analysis of ...
- Dairy Intake and Acne Vulgaris: A Systematic Review and ...
- How does dietary intervention (specifically reducing dairy ...
- How does dietary intervention (specifically reducing dairy ...
- The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
- Acne vulgaris in athletes: Special considerations for ...
- Whey protein and acne: exploring the complex relationship
- Incidence of acne vulgaris in young adult users of protein ...
- The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
- A double-blind randomized controlled trial published in ...
- Potential role of FoxO1 and mTORC1 in the pathogenesis of ...
- The potential impact of whey protein on hair
- Linking diet to acne metabolomics, inflammation, and ...
- Dietary intervention in acne: Attenuation of increased ... - PMC
- Impact of Diet and Nutrition in Patients with Acne Vulgaris
- Does dairy cause acne?
- The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
- Isotretinoin's transcriptomics: Much more than mTORC1 ...
- Fundamentals of Acne Pathogenesis and Isotretinoin Treatment
- Potential role of FoxO1 and mTORC1 in the pathogenesis ...