Mliječni proizvodi i proteini sirutke: utječe li njihov unos na akne?
Velike opservacijske studije povezuju visok unos mliječnih proizvoda i proteina sirutke s povećanim rizikom od akni, no randomizirana ispitivanja daju podijeljene rezultate i ne potvrđuju jasnu uzročno-posljedičnu vezu. Mlijeko i sirutka mogu potaknuti signalne puteve inzulina i IGF-1 koji reguliraju proizvodnju sebuma, ali izbacivanje mliječnih proizvoda ne dovodi pouzdano do povlačenja akni kod svih pojedinaca.
Posljednje ažuriranje: 2026-10-28
Visok dnevni unos mliječnih proizvoda i proteina dobivenih iz mlijeka u opservacijskim se studijama dosljedno povezuje s povećanim rizikom i težinom akni (acne vulgaris), no dokazi iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja i dalje su podijeljeni te ne potvrđuju jasno uzročno-posljedičnu vezu [1, 5, 11]. Iako epidemiološke analize pokazuju povezanost ovisnu o dozi između veće konzumacije mlijeka i razvoja akni, kontrolirana ispitivanja u kojima su izolirani suplementi mliječnih proteina pokazuju oprečne rezultate u pogledu objektivnog broja lezija [1, 11].
Opservacijski dokazi o unosu mliječnih proizvoda i aknama
Opsežni epidemiološki podaci dosljedno ukazuju na pozitivnu povezanost između opće konzumacije mliječnih proizvoda i prevalencije akni. Sustavni pregled i meta-analiza 14 opservacijskih studija koje su obuhvatile 78.529 ispitanika (23.046 slučajeva s aknama i 55.483 kontrolna ispitanika u dobi od 7 do 30 godina) utvrdili su da je bilo kakva konzumacija mliječnih proizvoda povezana s povećanim rizikom od akni u usporedbi s potpunim izostankom unosa (omjer izgleda [OR] 1,25; 95% CI: 1,15–1,36) [1]. Analize podskupina pokazale su povišene izglede kod različitih mliječnih proizvoda [1]:
- Obrano mlijeko ili mlijeko s niskim udjelom masti: OR 1,32 (95% CI: 1,16–1,52) [1]
- Bilo koja vrsta mlijeka: OR 1,28 (95% CI: 1,13–1,44) [1]
- Jogurt: OR 1,36 (95% CI: 1,05–1,77) [1]
- Punomasni mliječni proizvodi: OR 1,22 (95% CI: 1,08–1,38) [1]
- Punomasno mlijeko: OR 1,22 (95% CI: 1,06–1,41) [1]
- Sir: OR 1,22 (95% CI: 1,00–1,50) [1]
Ova meta-analiza također je zabilježila odnos ovisan o dozi na temelju učestalosti unosa mlijeka u odnosu na unos rjeđi od jednom tjedno: 2–6 čaša tjedno imalo je OR od 1,24 (95% CI: 0,95–1,62), 1 čaša dnevno OR od 1,41 (95% CI: 1,05–1,90), a 2 ili više čaša dnevno OR od 1,43 (95% CI: 1,09–1,88) [1]. Međutim, ova je meta-analiza pokazala značajnu pristranost objavljivanja i heterogenost studija, pri čemu su prilagođeni modeli učinka ublažili uočenu povezanost [1]. Šira istraživanja pokazuju da se procjene relativnog rizika između unosa mliječnih proizvoda i akni općenito kreću između 1,10 i 1,44 [17].
Dokazi o proteinima sirutke i sportašima
Bjelančevine kravljeg mlijeka sastoje se od približno 80% kazeina i 20% sirutke [6]. Protein sirutke sadrži nekoliko glavnih sastojaka — uključujući beta-laktoglobulin, alfa-laktalbumin, glikomakropeptid, proteaza-pepton 3, imunoglobuline i goveđi serumski albumin — zajedno s brojnim faktorima rasta kao što su transformirajući faktor rasta (TGF), faktori rasta slični inzulinu (IGF-I i IGF-II), faktor rasta izveden iz trombocita (PDGF) te faktori rasta fibroblasta (FGF-1 i FGF-2) [6, 9].
Opservacijska istraživanja usmjerena na sportaše i posjetitelje teretana često ukazuju na veću učestalost akni među korisnicima proteinskih suplemenata [6, 9]. U studiji parova (case-control) provedenoj na 201 muškarcu koji posjećuje fitness centre u dobi od 14 do 43 godine u Irbidu u Jordanu (prosječna dob 22–23 godine), ukupan unos proteinskih dodataka prehrani bio je značajno veći kod onih s aknama (59%) nego u zdravoj kontrolnoj skupini (42,5%) [6]. Konkretno, 47% ispitanika s aknama konzumiralo je proteine sirutke u usporedbi s 27,7% kontrolnih ispitanika, što je razlika koja je ostala statistički značajna i u multivarijatnoj analizi [6]. U ovoj je kohorti sirutka činila otprilike 74% svih korištenih proteinskih suplemenata, dok unos kazeina i kreatina nije pokazao značajne razlike među skupinama [6]. Nadalje, konzumaciju 2 ili više dnevnih serviranja punomasnog mlijeka prijavilo je 40% ispitanika s aknama u odnosu na otprilike 30% onih u kontrolnoj skupini, dok obrano mlijeko, sir i jogurt nisu pokazali značajne razlike [6, 18]. Među 100 slučajeva akni u ovoj kohorti, 66% imalo je blage akne, 19% umjerene i 15% teške, pri čemu su lezije bile lokalizirane pretežno na licu (80%), leđima (43%), ramenima (28%) i prsima (11%) [6].
Zasebna prospektivna opservacijska studija koja je pratila 30 mlađih odraslih osoba u dobi od 18 do 30 godina tijekom 60 dana zabilježila je značajnu pojavu ili pogoršanje akneiformnih lezija nakon postupnog uvođenja proteinsko-kalorijskih suplemenata, s izraženijim učincima kod žena i ispitanika bez osobne ili obiteljske anamneze akni [9].
S druge strane, podaci iz intervencijskih ispitivanja doveli su u pitanje ove opservacijske poveznice. Dvostruko slijepo randomizirano kontrolirano ispitivanje na 49 muškaraca s blagim do umjerenim aknama na licu ili trupu utvrdilo je da šestomjesečna suplementacija proteinom sirutke uz proteine koji ne potječu iz sirutke nije značajno promijenila ukupan broj lezija akni na licu ili trupu u usporedbi sa samom suplementacijom proteinima koji nisu iz sirutke [11]. Sustavni pregled prehrambenih intervencija istaknuo je da, dok dijete s niskim glikemijskim opterećenjem pouzdano smanjuju broj i težinu lezija akni u ispitivanjima u trajanju od 8 do 12 tjedana, klinički dokazi za izbacivanje mliječnih proizvoda ostaju prvenstveno asocijativni, podijeljeni u pogledu proteina sirutke te bez jasne uzročne potvrde u kontroliranim ispitivanjima [5].
Predloženi biološki mehanizmi
Akne (acne vulgaris) često pogađaju populaciju u dobi od 12 do 24 godine (pri čemu 15–20% ima umjeren do težak oblik bolesti) i perzistiraju u odrasloj dobi kod gotovo 50% zapadnih populacija, dok su uvelike odsutne u nezapadnim kulturama koje se hrane tradicionalno bez mliječnih proizvoda, šećera i žitarica [1, 15]. Biološka hipoteza koja povezuje mliječne proizvode i sirutku s aknama usredotočena je na pojačanu aktivaciju signalnog puta inzulina/IGF-1 (IIS) i kompleksa cilja rapamicina u sisavaca 1 (mTORC1) [6, 12, 14]:
- Povišenje inzulina i IGF-1: Konzumacija mlijeka stimulira postprandijalno lučenje inzulina, inzulino-tropnog polipeptida ovisnog o glukozi (GIP) i jetrenu sintezu IGF-1 do razina koje nadmašuju izokalorijske kontrole s mesom [1, 17]. U studiji na 783 bolesnika s aknama i 502 kontrolna ispitanika, pojedinci koji su prijavili pogoršanje akni uzrokovano hranom imali su znatno više razine IGF-1 u serumu (543,9 ± 56,4 ng/mL) u usporedbi s onima koji to nisu prijavili (391,3 ± 118,2 ng/mL) [15].
- Inaktivacija FoxO1 i aktivacija mTORC1: Povišeni inzulin i IGF-1 aktiviraju kaskadu PI3K/Akt [12, 20]. Akt fosforilira tuberin (TSC2), narušavajući kompleks TSC1/TSC2 i aktivirajući malu GTPazu Rheb, koja stimulira mTORC1 [12, 20]. Istodobno, visok unos leucina iz prehrane izravno potiče translokaciju mTORC1 u lizosomske Rheb odjeljke i služi kao supstrat za sintezu lipida u lojnim žlijezdama [15]. Akt također fosforilira nuklearne transkripcijske faktore FoxO1 i FoxO3, uzrokujući njihovo premještanje u citoplazmu [16, 20]. Gubitak nuklearnog FoxO1 — metaboličkog represora androgenih receptora (AR), proteina koji veže regulatorni element sterola 1 (SREBP-1c) i receptora aktiviranog peroksisomskim proliferatorom gama (PPARγ) — uklanja inhibiciju sestrinu3 i AMPK-a, čime se dodatno potiče aktivnost mTORC1, proliferacija sebocita i lipogeneza u lojnim žlijezdama [12, 16, 20]. Nasuprot tome, neliječene osobe s Laronovim sindromom (koje imaju defekt receptora hormona rasta i nizak IGF-1) zadržavaju visoke razine nuklearnog FoxO-a, potisnut mTORC1 i ne razvijaju akne [12].
- Androgena signalizacija i folikularna dinamika: IGF-1 pojačava androgenu signalizaciju povećavajući gonadalni testosteron, adrenalni dehidroepiandrosteron (DHEA) i aktivnost 5α-reduktaze, koja pretvara testosteron u dihidrotestosteron (DHT) [14]. Nadalje, ekstruzija FoxO1 posredovana Aktom uklanja ključni korepresor s jedinice za aktivaciju transkripcije 5 (TAU5) androgenog receptora [14].
- Upala i keratinizacija: Povećana proizvodnja sebuma osigurava supstrate za proliferaciju bakterije Cutibacterium acnes (ranije Propionibacterium acnes), čije lipaze oslobađaju slobodnu palmitinsku kiselinu [14]. To aktivira inflamasom NLRP3, pokrećući signalizaciju interleukina-1 beta (IL-1β), diferencijaciju Th17 stanica i folikularnu hiperkeratinizaciju potaknutu s IL-17 [14]. Istodobno, Aktom posredovana fosforilacija proteina MDM2 olakšava proteasomsku razgradnju proapoptotskog faktora p53, pridonoseći hiperplaziji lojnih žlijezda [20].
Praktične implikacije
Opservacijske povezanosti pokazuju da pojedinci koji konzumiraju više dnevnih serviranja mlijeka ili često uzimaju proteine sirutke imaju umjereno povećanu statističku vjerojatnost za pojavu akni [1, 6]. Međutim, izostanak pogoršanja lezija u randomiziranim ispitivanjima znači da se izbacivanje mliječnih proizvoda ili zamjena sirutke drugim izvorima proteina ne može smatrati zajamčenim kliničkim rješenjem [5, 11]. Prilikom procjene potencijalnih prehrambenih okidača, pojedinci i liječnici trebali bi razlikovati opservacijske korelacije od intervencija potvrđenih kliničkim ispitivanjima [5].
Reference
Web izvori
- Dairy Intake and Acne Vulgaris: A Systematic Review ... - PMC
- Dairy intake and acne development: A meta-analysis of ...
- Dairy Intake and Acne Vulgaris: A Systematic Review and ...
- How does dietary intervention (specifically reducing dairy ...
- How does dietary intervention (specifically reducing dairy ...
- The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
- Acne vulgaris in athletes: Special considerations for ...
- Whey protein and acne: exploring the complex relationship
- Incidence of acne vulgaris in young adult users of protein ...
- The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
- A double-blind randomized controlled trial published in ...
- Potential role of FoxO1 and mTORC1 in the pathogenesis of ...
- The potential impact of whey protein on hair
- Linking diet to acne metabolomics, inflammation, and ...
- Dietary intervention in acne: Attenuation of increased ... - PMC
- Impact of Diet and Nutrition in Patients with Acne Vulgaris
- Does dairy cause acne?
- The Effect of Whey Protein Supplements on Acne Vulgaris ...
- Isotretinoin's transcriptomics: Much more than mTORC1 ...
- Fundamentals of Acne Pathogenesis and Isotretinoin Treatment
- Potential role of FoxO1 and mTORC1 in the pathogenesis ...