🌐 Srpski
EnglishالعربيةБългарскиবাংলাBosanskiČeštinaDanskDeutschΕλληνικάEspañol (España)Español (Latinoamérica)EestiSuomiFilipinoFrançaisहिन्दीHrvatskiMagyarBahasa IndonesiaItaliano日本語한국어LietuviųLatviešuМакедонскиBahasa MelayuNorsk bokmålNederlandsPolskiPortuguês (Brasil)Português (Portugal)RomânăРусскийSlovenčinaSlovenščinaShqipSrpskiSvenskaไทยTürkçeУкраїнськаاردوTiếng Việt简体中文繁體中文
Supplements

Da li kreatin povećava kreatinin u krvi i oštećuje funkciju bubrega?

Suplementacija kreatinom rutinski dovodi do blagog porasta kreatinina u krvi i veštačkog pada eGFR-a zasnovanog na kreatininu. Klinička ispitivanja i direktna merenja filtracije potvrđuju da je ovaj porast bezopasan metabolički nusproizvod povećanog prometa kreatina u mišićima, a ne znak oštećenja bubrega kod zdravih odraslih osoba.

Poslednje ažuriranje: 2026-11-09

Redovna suplementacija kreatinom rutinski dovodi do umerenog povećanja nivoa kreatinina u krvi, što može izazvati veštački pad procenjene brzine glomerularne filtracije (eGFR) na rutinskim analizama krvi [1, 2, 4, 8]. Međutim, ova promena odražava bezopasan metabolički promet uvećanih zaliha kreatina u mišićima, a ne oštećenje bubrega ili smanjeni kapacitet filtracije kod zdravih odraslih osoba [1, 4, 8].

Mehanizam iza povišenog kreatinina

Kreatin se prirodno sintetiše u telu putem procesa koji uključuje bubrege, jetru i pankreas [5]. Enzim L-arginin:glicin amidinotransferaza (AGAT) u bubrezima stvara gvanidinoacetat (GAA), koji se zatim metiliše u jetri pomoću gvanidinoacetat N-metiltransferaze (GAMT) uz korišćenje S-adenozilmetionina (SAMe), čime nastaje kreatin [5]. Osnovna dnevna potreba iznosi otprilike 2 do 4 grama dnevno [5].

Standardni protokoli suplementacije — poput faze punjenja od 0,3 g/kg/dan tokom 5 do 7 dana, praćene fazom održavanja od 0,05 do 0,15 g/kg/dan, ili konstantne dnevne doze od 3 do 5 grama — povećavaju rezerve kreatina i fosfokreatina u mišićima i tkivima za 20% do 40% [5, 8, 15]. Kada se uskladišti u skeletnim mišićima, približno 1% do 2% ukupnog kreatina se svakodnevno spontano razgrađuje u kreatinin putem neenzimske reakcije [8]. Pošto je kreatinin prirodni nusproizvod razgradnje kreatina, povećanje ukupnog intramišićnog depoa kreatina direktno povećava apsolutnu količinu kreatinina koja dospeva u krvotok, nezavisno od funkcije bubrežnog klirensa [1, 8].

Ova konverzija obično povećava serumski kreatinin za 10% do 25% [4]. Obim tog porasta zavisi od doze [8]:

  • 3 do 5 g/dan: Povećava serumski kreatinin za 0,1 do 0,3 mg/dL, izazivajući matematički pad eGFR-a zasnovanog na kreatininu od 5 do 15 mL/min/1,73 m² [8].
  • 20 g/day (faza punjenja): Povećava serumski kreatinin za 0,3 do 0,5 mg/dL, smanjujući eGFR zasnovan na kreatininu za 15 do 25 mL/min/1,73 m² [8].
  • >10 g/dan dugoročno: Može podići serumski kreatinin za 0,4 do 0,7 mg/dL, smanjujući eGFR zasnovan na kreatininu za 20 do 30 mL/min/1,73 m² [8].

Nalazi kliničkih ispitivanja i meta-analiza

Veliki sistematski pregledi i meta-analize dosledno prave razliku između fluktuacija kreatinina u krvi i stvarne funkcije bubrega:

  • Meta-analiza 26 randomizovanih kontrolisanih ispitivanja (1.036 učesnika) pokazala je da je suplementacija kreatinom značajno povećala serumski kreatinin (prosečna razlika: 0,14 mg/dL; p = .002) i smanjila GFR procenjen na osnovu kreatinina (prosečna razlika: −10,75 mL/min; p = .002) [2, 4]. Međutim, kada je brzina glomerularne filtracije merena direktno pomoću zlatnog standarda — egzogenog markera klirensa hrom-51 etilendiamintetrasirćetne kiseline (⁵¹Cr-EDTA), nije došlo do značajne promene (prosečna razlika: 5,89 mL/min; p = .06) [2, 4]. Pored toga, markeri stvarnog bubrežnog stresa — kao što su urea u serumu, proteinurija, albuminurija i klirens kreatinina u urinu — ostali su nepromenjeni [2].
  • Meta-analiza 20 randomizovanih i ukrštenih (crossover) ispitivanja (786 učesnika) koja su procenjivala trajanje od 4 dana do 12 meseci zabeležila je značajan porast serumskog kreatinina (prosečna razlika: 0,13 mg/dL; p = .002) bez značajnih promena u koncentraciji uree u krvi ili eGFR-u [3].
  • Meta-analiza 12 studija sprovedenih od 2000. do marta 2025. godine pokazala je mali ukupni porast serumskog kreatinina (prosečna razlika: 0,07 µmol/L; p = 0.03), sa primetnim porastom nakon ≤1 nedelje i >12 nedelja praćenja, ali je potvrdila da nema statistički značajnih razlika u stvarnom GFR-u [1].

U specifičnim populacijama, poput pacijenata na hemodijalizi, suplementacija kreatinom je slično povećala serumski kreatinin, dok je istovremeno dovela do značajnog smanjenja nivoa uree u serumu [2].

Dijagnostički artefakti naspram stvarne funkcije bubrega

Standardne kliničke analize krvi procenjuju brzinu filtracije bubrega koristeći formule (kao što je CKD-EPI) koje pretpostavljaju stabilnu, osnovnu proizvodnju kreatinina iz prosečne mišićne mase bez suplementacije [8, 19]. Kada dodatni unos kreatina poveća dnevnu stopu proizvodnje kreatinina, ove formule tumače višu koncentraciju u serumu kao pad bubrežne filtracije [4, 8].

Kako bi razlikovali bezopasni artefakt izazvan suplementom od stvarnog oštećenja bubrega, lekari mogu primeniti alternativne strategije procene:

  • Cistatin C: Cistatin C je niskomolekularni protein koji sve ćelije sa jedrom proizvode konstantnom brzinom, potpuno nezavisno od unosa kreatina ishranom i skeletne mišićne mase [8, 9]. Korišćenje samog cistatina C ili u kombinaciji sa kreatininom u formulama poput CKD-EPI 2021 sprečava lažno pozitivne nalaze disfunkcije bubrega [8]. Normalan nivo cistatina C uparen sa izolovanim povišenjem serumskog kreatinina potvrđuje bezopasan efekat ishrane ili suplementacije [8].
  • Direktno testiranje klirensa: Egzogeni markeri kao što su plazmatski klirens ⁵¹Cr-EDTA, inulina ili ioheksola pružaju direktna merenja brzine filtracije na koja unos kreatina ne utiče, iako nose veću varijabilnost iz dana u dan kod istog pojedinca i veću proceduralnu složenost u poređenju sa standardnim analizama seruma [4, 18, 19].
  • Prekid suplementacije: Ako izolovano povišenje serumskog kreatinina stvara dijagnostičku nejasnoću, prekid uzimanja kreatina obično omogućava da se serumski kreatinin i eGFR zasnovan na kreatininu vrate na početne vrednosti u roku od 1 do 4 nedelje [8, 12, 13]. Derivati koji se brzo eliminišu, poput kreatin etil estra uzimanog u velikim dnevnim količinama (npr. 32 g/dan), takođe su pokazali potpunu normalizaciju povišenog kreatinina u roku od 2 nedelje nakon prestanka uzimanja [12].

Drugi nebubrežni faktori takođe mogu akutno povećati serumski kreatinin, uključujući konzumaciju kuvanog ili pečenog mesa (što može udvostručiti serumski kreatinin u roku od 2 do 4 sata), veliku ukupnu mišićnu masu, lekove koji inhibiraju sekreciju kreatinina u proksimalnim tubulima (npr. cimetidin, trimetoprim, kortikosteroidi, salicilati, aktivni vitamin D) i interferenciju ketokiselina u Žafeovoj (Jaffé) metodi [12].

Dugoročna bezbednost i ograničenja

Tokom više od 25 godina istraživanja, stavovi Međunarodnog društva za sportsku ishranu (ISSN) i pregledni radovi koji su analizirali stotine kliničkih ispitivanja ne nalaze dosledne signale o narušavanju bezbednosti bubrega niti štetan uticaj na bubrežnu, mišićnu ili termoregulacionu funkciju tokom standardnog punjenja (do 20 g/dan tokom 5–7 dana) i dugoročnih protokola održavanja (3–5 g/dan do 5 godina) kod zdravih pojedinaca [4, 15, 16]. Kod starijih odraslih osoba, suplementacija kreatin monohidratom u kombinaciji sa treningom snage pokazala se bezbednom, uz istovremena poboljšanja čiste telesne mase, mišićne snage, strukture kostiju i funkcionalnih sposobnosti [5].

Iako je oralni kreatin u preporučenim dozama priznat kao bezbedan za zdrave osobe, pouzdani podaci o bezbednosti kod populacija sa postojećom, umerenom do uznapredovalom hroničnom bolešću bubrega i dalje su ograničeni [16, 17]. Visok unos proteina i rastvorenih materija može povećati intraglomerularni pritisak u oštećenim bubrezima, pa je osobama sa postojećim bubrežnim oboljenjima neophodan individualni medicinski nadzor umesto samoinicijativne suplementacije [17].

Reference

Veb izvori

  1. Effect of creatine supplementation on kidney function - PMC
  2. Impact of creatine supplementation on kidney health
  3. The Effect of Creatine Supplementation on Kidney Function
  4. Creatine Kidney Safety: eGFR, Creatinine & 2026 Meta-Analysis
  5. Creatine monohydrate supplementation for older adults and ...
  6. Safety of Long-Term Creatine Supplementation in Relation ...
  7. Does long-term creatine supplementation impair kidney ...
  8. Creatine Raises Creatinine Kidney Test: False Alarm
  9. Agreement between cystatin-C and creatinine based eGFR ...
  10. How to Evaluate Kidney Function in Elite Endurance Athletes
  11. Evaluation of creatinine, cystatin C and eGFR by different ...
  12. How the use of creatine supplements can elevate serum ...
  13. Question - lab results, post stopping creatine
  14. Consequences of one-week creatine supplementation ...
  15. Safety And Efficacy Of Creatine Monohydrate ...
  16. Creatine
  17. Creatine and Protein Powder: More Info Before Starting ...
  18. Iohexol clearance is superior to creatinine-based renal ... - PMC
  19. Clarifying the confusion of GFRs, creatinine, and cystatin C
  20. Cystatin C predicts long term mortality better than ... - Nature

Povezana istraživanja

SupplementsMlečni proizvodi i whey protein: Da li unos utiče na akne?

Velike opservacione studije povezuju visok unos mlečnih namirnica i proteina surutke sa povećanim rizikom od akni, ali randomizovana ispitivanja daju oprečne rezultate i nisu utvrdila jasnu uzročno-posledičnu vezu. Mleko i surutka mogu pojačati signalne puteve insulina i IGF-1 koji regulišu proizvodnju sebuma, ali izbacivanje mlečnih proizvoda ne dovodi pouzdano do povlačenja promena kod svih pojedinaca.

SupplementsKreatin i protein: da li ih treba uzimati zajedno?

Istovremeno uzimanje kreatin monohidrata sa proteinom ili ugljenim hidratima može ubrzati stopu preuzimanja kreatina u mišićima putem puteva posredovanih insulinom. Međutim, pošto standardni kreatin već ima intestinalnu bioraspoloživost veću od 99%, njihovo kombinovanje ne povećava maksimalnu zasićenost mišića niti pruža superiornije dugoročne dobitke u snazi i mišićnoj masi u poređenju sa odvojenim uzimanjem.

SupplementsPunjenje kreatinom ili niska doza: Zasićenje, rezultati i podnošljivost

Brzo punjenje kreatinom zasićuje mišićne zalihe za 5 do 7 dana, dok se dnevnom dozom od 3 do 5 grama isto zasićenje postiže za oko 28 dana. Oba protokola donose identične dugoročne dobitke u snazi i mišićnoj masi, ali visoke dnevne doze punjenja povećavaju rizik od blagih stomačnih tegoba ukoliko se ne podele na manje porcije.

SupplementsKombinovanje kreatina i proteina surutke: Tajming i sinergijski efekti

Zajednički unos kreatin monohidrata i proteina surutke poboljšava kratkoročno ćelijsko preuzimanje i zadržavanje putem stimulacije insulina, ali dugoročne studije treninga pokazuju malu dodatnu korist za čistu mišićnu masu u poređenju sa odvojenim uzimanjem svakog suplementa. Strateški tajming unosa nutrijenata oko treninga može pružiti umerene prednosti, mada svakodnevna doslednost i ukupan unos ostaju glavni pokretači napretka.

SupplementsKreatin sa ugljenim hidratima ili proteinom: Da li poboljšava apsorpciju?

Unos kreatina sa ugljenim hidratima ili mešavinom proteina i ugljenih hidrata značajno poboljšava početno preuzimanje u mišićima i zadržavanje u celom telu putem mehanizma posredovanog insulinom. Međutim, ova prednost je uglavnom ograničena na prva 24 sata suplementacije i ubrzava proces punjenja, umesto da povećava ukupan dugoročni kapacitet skladištenja u mišićima.

SupplementsDa li epikatehin pomaže u izgradnji mišića i snage?

Klinički dokazi pokazuju da suplementacija epikatehinom u kombinaciji sa treningom snage poboljšava odnos folistatina i miostatina i povećava snagu kod starijih osoba sa sarkopenijom. Međutim, ispitivanja na mladim, zdravim pojedincima pokazuju mešovite rezultate, bez uticaja na ekspresiju gena za miostatin i uz potencijalno ublažavanje određenih adaptacija na trening.

SupplementsFaza punjenja kreatinom ili svakodnevno doziranje: Da li je punjenje uopšte važno?

Klinička istraživanja pokazuju da protokoli brzog punjenja i kontinuirani režimi održavanja niskim dozama postižu identično intramuskularno zasićenje kreatinom od 150 do 160 mmol/kg suve mišićne mase. Primarna razlika između ovih strategija leži isključivo u vremenu potrebnom da se dostigne vršno zasićenje tkiva i ostvare prateće ergogene adaptacije.

SupplementsFaza punjenja kreatinom: Brži rezultati i stomačne tegobe

Klinički dokazi pokazuju da faza punjenja kreatinom u trajanju od 5 do 7 dana ubrzava zasićenje mišića i početak ergogenog delovanja u poređenju sa 28-dnevnim protokolom svakodnevnog održavanja, iako su dugoročni ishodi u performansama identični. Stabilno doziranje održavanja značajno smanjuje izlučivanje urinom i gastrointestinalne smetnje povezane sa visokim osmotskim opterećenjima pojedinačnih doza.

Kategorije